Cartagena protokol o biološkoj sigurnosti

Informacija

Od strane Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja kao jedini predstavnik Hrvatske upućen sam na dva međunarodna radna skupa o biološkoj sigurnosti:

1. Meeting of Technical Experts on the Biosafety Clearing-House (sastanak tehničkih eksperata za Clearing-House o biološkoj sigurnosti)

11-13. rujna 2000. - Montreal (Canada). Sastanak su pozvani predstavnici 30 zemalja.

2. First Meeting of the Intergovernmental Commettee for the Cartagena Protocol on Biosafety (ICCP-1),  11-15 December 2000. - Montpellier, France.
Sastanjku su prisustvovale delegacije 125 država, EU, UN, specijaliziranih međuvladinih agencija, nevladinih udruga, visokoobrazovnih institucija i industrije, sveukupno oko 570 učesnika.

Povodom toga dozvolite da Vas informiram kako slijedi:

Cartagena protokol o biološkoj sigurnosti treba osigurati usklađen međunarodni pravni okvira za razumnu i ekološki sigurnu primjenu nove biotehnologije. U tu svrhu Protokol nudi brojne alate:

1. Dogovorna procedura prethodnog informiranja (Advanced Informed Agreement procedure (AIA) – koja mora biti ispoštovana prije prvog slanja LMO (živući modificirani organizmi, termin usvojen umjesto GMO, a označava samo sjeme i žive organizme, a ne i hranu od LMO) koji će biti pušteni u okoliš. Izvoznik mora prije uvoza osigurati detaljan opis organizma koji se uvozi, a uvoznik mora u roku od 90 dana potvrditi primitak takvog dokumenta i time ovlastiti pošiljaoca da unutar narednih 270 dana izvrši isporuku. Svrha ovog AIA je da zemlji uvoznici dade dovoljno vremena za procjenu rizika koji bi mogao biti vezan uz uvoz takvog LMO.

2. Clearing House za biološku sigurnost (Biosafety Clearing House ) – ima zadatak olakšavanja razmjene znanstvenih, tehničkih, okolišnih i pravnih informacija vezanih uz LMO putem interneta (WEB stranica). Svaka članica dužna je odrediti instituciju i zaduženu osobu (Focal point).

3. Procjena rizikom i upravljanje rizikom (Risk assesment and risk management framevork) – provodi se na znanstvenoj osnovi a na temelju uvaženih tehnika procjene rizika. U slučaju nedovoljnih znanstvenih spoznaja vezanih uz određeni LMO, zemlja uvoznica može primijeniti princip predostrožnosti i zabraniti uvoz LMO.

4. Izgradnja kapaciteta (Capacity building) – Protokol osigurava međunarodnu suradnju na znanstvenoj i tehničkoj obuci kadra, transferu tehnologije, know-how i financijske potpore.

5. Javna svijest  (Public awarnes) – članica protokola dužna je osigurati javnosti dostup do informacija, te uvažavati odluke javnosti o biološkoj sigurnosti.

Budući da Cartagena protokol daje određenu mogućnost svakoj državi da, usprkos pritisku WTO-a, zabrani uvoz određenog neželjenog proizvoda, predlažem da razmotrite mogućnost što hitnije ratifikacije ovog protokola. Hrvatska je potpisnica Protokola, međutim Protokol će postati aktivan (obavezan za sve potpisnice) tek kada ga ratificira 50 potpisnica. Ovo se očekuje negdje tijekom slijedeće godine.

U Križevcima, 16. 01. 2001.       
Prof. dr. Marijan Jošt

Visoko gospodarsko učilište Križevci